I-Dursban iyikhemikhali enamandla, ebulalayo okungenzeka ifafazwe ezitshalweni ezihlinzeka ngokudla kwethu ukuze kunqandwe izimbungulu! Kubalulekile ngoba izimbungulu zingalimaza noma zibulale izitshalo. Izitshalo zingakhula kabi uma zonakele, okungaholela ekulahlekelweni kokudla. Nokho, udaba lwaseDursban luyinto abantu abaningi abakhathazeke ngayo. Lokhu kungenxa yokuthi kunemiphumela empilweni yethu, emvelweni nasezilwaneni ezihlala endaweni Ehlukene yemvelo. Ukuze senze izinqumo ezinolwazi zokuvikela impilo yethu nendawo ezungezile, sidinga ulwazi mayelana ne-Dursban ukuze sazi ukuthi yini engayenza.
I-Dursban isibulala-zinambuzane, okusho ukuthi iyikhemikhali esetshenziselwa ukulawula noma ukuqeda izinambuzane. E-US, yatholakala ngo-1965. Nokho, ngokuhamba kwesikhathi iqiniso mayelana ne-Dursban laqala ukuvela Ngo-2001, i-Environmental Protection Agency (EPA) yavala abantu ukuthi bayisebenzise ezindlini njengoba ukuchayeka kwakubhekwa njengokungaphephile empilweni yomuntu. I-Dursban inekhemikhali kuyo ebizwa ngokuthi i-chlorpyrifos engaba yingozi kakhulu kubantu ukuthi bayithinte noma bayiphefumule.->___Ucwaningo lubonise ukuthi ukuchayeka kwezingane ku-Dursban Isenzo saso singase...
Lesi yisizathu esikhulu sokuthi abazali nothisha bakhathazeke nge-Dursban - bafuna ukuba nezinye izindlela zokugcina izimbungulu ezitshalweni kodwa bakwenze ngendlela ephephile.
I-Dursban isineminyaka eminingi isetshenziswa abalimi bevikela izitshalo ezinambuzaneni nasezilokazaneni. Noma kunjalo, njengoba kushiwo ngenhla, ukusetshenziswa kwe-Dursban kulimaza kakhulu imvelo. Kuye kwahlotshaniswa nokuwa kwamakoloni ezinyosi. Izinyosi zoju zibalulekile ekuthululeni impova ezitshalweni, zihambisa impova isuka kwenye imbali yesitshalo iye kwelandelayo. Le nqubo yiyona eyenza izitshalo zikhule futhi zikhiqize ukudla, ezimweni eziningi. Uma izinyosi zinganyamalala, bekuzonyamalala izithelo nemifino eminingi oyithandayo.
Ngaphezu kwalokho, i-Dursban ingangena emifuleni nasemachibini lapho ibeka engozini izinto eziphilayo zasemanzini njengezinhlanzi. Dursban, ngokungcolisa le mithombo yamanzi kungalimaza izidalwa zasekujuleni. Amakhemikhali asemanzini angabangela izinhlanzi nezinye izinto ezidabukisayo ukuthi zigule noma zife. Lokhu kungathatha ukulingana okuqondile kwe-ecosystem ephelele, okuholela emqhudelwaneni wezilwane zezinyoni nezilwane zasendle ngokudla ngaphakathi kwalolu hlobo.
I-Dursban inobuthi obukhulu kuzo zombili izilwane kanye nemvelo. Njengoba kuvela, ucwaningo luyakhombisa ukuthi i-Dursban ingaba yingozi ezinyonini -- kuzibangele ukulimala okungaba khona ngisho nokufa. Ukwengeza, inobuthi esibindini nasezimisweni zezinzwa zezinhlanzi nezinye izilwane zasemanzini. I-Dursban ingaba nomthelela ezilweni ezihlala emanzini, njengamaxoxo. Ama-amphibians abalulekile kuma-ecosystems amaningi bc agcina inani lezinambuzane esweni futhi ezinye izihlukumezi ziyawashwabadela. Ngokudabukisayo, namanje asazi kahle ukuthi uDursban wenzani kulezo zilwane nezindawo ezihlala kuzo endle. Abacwaningi basasebenzela ukuqonda ukuthi le mithelela ihlanganisani.
Kusukela ekuqaleni kwawo-60s lesi sibulala-zinambuzane saqhubeka sisetshenziswa emapulazini nasezimbonini. Intandokazi yabalimi abanethemba lokuvikela izitshalo zabo ezinambuzaneni eziyingozi, ngoba igcwele amandla. Abalimi babebheke ukuthi i-Dursban yenze izitshalo ezinkulu, ezinempilo ukuze batshale ukudla okwengeziwe. Kodwa lapho abantu beqala ukubona amandla e-Dursban ngenxa yemiphumela yayo emibi kubantu nasendaweni, kwaqala ukusebenza imithetho eyayichaza ukuthi kufanele isetshenziswe ngaphansi kwaziphi izimo. I-Dursban isasetshenziswa nanamuhla ezindaweni ezithile, kodwa abantu abaningi ngokwengeziwe bafuna ezinye izindlela abangazigcina ngaphandle kwemiphumela emibi engemihle. Lokhu akunakubukelwa phansi ukuthi kubaluleke kangakanani njengesidingo sokuvikela abantu neplanethi.
Sihlala silindele ukubonisana kwakho.